- Postoji 8 parova vratnih živaca
- Ukupno ima 62 živca kičme
- Prosječna dužina leđne moždine kod odraslih je 40-45 cm
- Karplalni kanal je sindrom oštećenja medianus živca, odnosno središnjeg živca ruke
- Išijas je najveći živac u ljudskom tijelu
- Goljenični i lisni živac su dvije grane živca išijas
- Ošitni živac opskrbljuje dijafragmu, a proteže se iz vratnog spleta živaca odnosno pleksusa
- Kod oštećenja vratnog pleksusa može doći do zastoja dišnog sustava
- Sakrlani pleksus opskrbljuje mišiće stražnjice
Imate dodatnih pitanja? Komentirajte članak ili nam se obratite putem kontakt obrasca ili telefona.
Prijavite se na naš newsletter i redovno primajte korisne članke i savjete.
Sviđa Vam se članak? Podijelite ga s prijateljima putem društvenih mreža.
Kada mislimo da masažu dubokog tkiva, mislimo na jednu specifičnu tehniku medicinsko-sportske masaže koja se fokusira na dublje slojeve mišića. Njen cilj je poravnavanje dubljih slojeva mišić, tetiva i veznog tkiva. Ova tehnika uključuje pokrete i lagane udarce koji se koriste i u klasičnoj masaži, ali najviše se koncentrira na bolna i napeta područja tijela, koristeći sporije pokrete jačeg pritiska. Naravno da pritisak ne smije biti prejak, da se ne bi izazvao kontraefekt, odnosno pogoršala upala i problem. Već se pritisak treba prilagoditi osobi i samom problemu.
Ovo može varirati ovisno na koji dio svijeta gledamo i za što se koristi terapija masažom. Jedan tip masaže koji svaki maser nauči i koja većini prva padne na pamet je, svakako, klasična ili švedska masaža. Ona je temelj za sve zapadne tehnike masaže poput opuštajuće, medicinske, sportske. Sastoji se od dugih glatkih poteza i laganog gnječenja mišića.
Koliko dugo ljudi prakticiraju terapiju masažom? Stoljeća, pa možemo reći i tisućljeća. Dokaze nalazimo u egipatskim grobnicama kao i u drevnim kineskim medicinskim tekstovima. Očito je da je terapija masažom prisutna već dugo vremena, što je dovoljan dokaz njene učinkovitosti, ali i potrebe.
Današnji maseri manipulacijom mišićnog tkiva potiču duboko opuštanje i ozdravljanje tijela. Primjenom stručnog i vještog dodira i pritiska pomaže kod zdravstvenih problema, ali i sprječava ozljede i vraća balans organizma.
Zadnjih godina, istina polako, masaža postaje sve uobičajenija praksa zaposlenih ljudi. Suvremen način života s puno sjedenja za kompjuterom, sve manje kretanja djeluje vrlo štetno za kralježnicu i uzima svoj danak. Po nekim istraživanjima čak 80% ljudi pati od nekih vrsta bolova povezanih s kralježnicom, tako da se danas sve manje na masažu gleda kao neku „egzotiku“ ili luksuz, već jednostavno kao potrebu da bi tijelo ostalo u jednoj prirodnoj ravnoteži. Kralježnicu trebamo čuvati kako bi spriječili bolove i održali pokretljivost i na taj način sačuvali kvalitetu svog života.
Masaža je puno više od običnog kontakta, jačeg ili slabijeg pritiska ili glađenja. Prava, odnosno pravilna masaža puno je više. Ona vraća balans organizmu, olakšava mnoga bolna stanja i donosi poboljšanje ukupnog psihofizičkog stanja organizma. Neke tehnike masaže mogu biti grublje, odnosno intezivnije. Ipak maser ne smije nanositi bol, već se mora prilagođavati klijentu ovisno o njegovom stanju.
Sigurno da tehnologija u mnogočemu pojednostavljuje i ubrzava razne procese, ali ipak ima i svoje mane. Posebno se to odnosi za ljude koji rade za kompjuterima, tabletima, laptopima. Stalnim ponavljajućim pokretima i sličnim radnjama dovode se do stanja kroničnih bolova koji postajući sve teži mogu dovesti do ozbiljnih posljedica.
Premda nije uobičajeno da se osoba osjeća loše dan nakon masaže ipak se povremeno i to događa. Taj fenomen može se dogoditi kod osoba koje su prvi puta bile na masaži ili su je prakticirali nakon duže pauze. Učinak je vrlo sličan kao i kod osoba koje su tek počele vježbati, promijenile režim vježbanja, ali i poslije bilo kakve intezivne fizičke aktivnosti poput dugotrajnog trčanja (maraton), bicikliranja i slično.
Osobe koje pate od poremećaja anksioznosti (ili tjeskobe) često su pretjerano zabrinuti po pitanjima zdravlja, novca, posla, obitelji. Znaju imati negativne misli i strah od budućnosti ili pate od pretjerane krivnje, odnosno grižnje savjesti, zbog nekih prošlih događaja. Ti problemi mogu trajati mjesecima i većinom su u potpunosti neutemeljeni. Fizički problemi povezani s anksioznošću mogu se reflektirati kao napetost, zgrčenost i bolovi mišića, umor, glavobolje, razdražljivost, smetenost, tremor, znojenje, mučnina, stezanje u prsima, učestalo mokrenje, otežano disanje, ženama znaju izostati menstruacije, ili mogu biti vrlo bolne.