Prije nego što zavirimo malo dublje u dobrobiti lomi lomi masaže, prvo moramo razumjeti kakva je to tehnika. Podrijetlom je s Havaja, lomi lomi (što na havajskom znači “mijesiti” ili “trljati”) je tradicionalna holistička tehnika iscjeljivanja izvan jednostavne masaže slične shiatsu.

Povijest i filozofija lomi lomi masaže

Lomi Lomi, tradicionalnu havajsku tehniku iscjeljivanja, koristili su starosjedilački terapeuti kao sastavni dio opsežnije terapijske prakse poznate kao la’au lapa’au. Ova drevna metoda iscjeljivanja puno je više od puke fizikalne terapije. Bio je to holistički pristup koji je obuhvaćao različite elemente za promicanje opće dobrobiti tijela i duha.

Seansa je obično započinjala molitvom i postavljanjem nakane za iscjeljenje. Slijedio je rad s disanjem, potičući oslobađanje negativne energije i potičući opuštanje. Glazba je igrala ključnu ulogu u stvaranju umirujuće atmosfere i pomoći u emocionalnom oslobađanju tijekom terapije. Ples, često u obliku hula pokreta, također je uključen kako bi se poboljšao protok energije kroz tijelo. Svi ovi elementi zajedno su skladno djelovali u Lomi Lomiju kako bi omogućili povratak ravnoteže u svim aspektima ljudskog bića – uma, tijela i duha. Više

Dali terapija masažom pomaže ublažiti bol u vratu dugoročno ili kratkoročno?

Bolovi i ukočenost u vratu vodeći su uzrok bolovanja radnika diljem svijeta. To rezultira visokim financijskim troškovima za tvrtke i radnike. Zbog izostanka s posla gubi se na produktivnosti, a na bolovanju su i manje naknade plaće.

Kod ovoga problema važnu ulogu igraju i psihosocijalni čimbenici, pa je s time tretiranje ovog problema izazovnije.

Dok su se ranija istraživanja više bavila sa ublažavanjem boli, novija su uključila i ishode usmjerene na pacijenta. Ova studija je uspoređivala učinkovitost tri aktivne terapije. Masažu dubokog tkiva, specifičnih nadziranih vježbi jačanje i istezanja, te kombinacije vježbi s masažom i kontrolnu skupinu koja je dobila savjet da ostanu aktivni.

Metode studije

U studiju je bilo uključeno 619 osoba sa subakutnom ili dugotrajnom boli u vratu. Sudionici su bili u dobi od 18 do 70 godina. Prijavili su se subakutni (trajanje 30-90 dana) ili kronični (trajanje više od 90 dana) nespecifičnu onesposobljavajuću bol u vratu sa ili bez glavobolje. Studiju je radila institucija iz Švedske u Švedskoj.

Studija je isključila osobe s boli intenziteta manjim od “2/10”. Također su isključeni oni s povješću karcinoma, nedavnim operacijama vrata, nedavnom traumom vrata, jakom boli u vratu, teškim kožnim poremećajima, spondilolistezom, prijelomom, prolapsom diska, spinalnom stenozom, artritisom, osteoporozom, korištenjem steroida, zlouporabom lijekova, znakove infekcije, nedostatak pristupa pametnom telefonu s internetskom vezom ili nemogućnost komunikacije na švedskom jeziku.

Sudionici su bili raspoređeni u skupine na masažu (145 osoba), tjelovježbu (160 osoba), kombiniranu terapiju (169 osoba). Kontrolna skupina je dobila savjet da ostanu aktivnu (147 osoba). Vrijeme studije je bilo 6 tjedana, a broj posjeta ograničen na šest za masažu, vježbe, i kombiniranu terapiju, a tri kontrolnu grupu.

Tretmane je izvodilo više profesionalno obučenih i iskusnih terapeuta koji nisu bili dio istraživačkog tima i koji su koristili manualizirani protokol.

Sudionici raspoređeni u kontrolnu skupinu za savjete dobili su edukativnu knjižicu i bili na do tri posjeta terapeutu. Knjižica je uključivala informacije utemeljene na dokazima o bolovima u leđima i vratu. Psihologiji stanja, pogrešnim predodžbama o bolovima u leđima i vratu i važnosti povratka normalnim aktivnostima.

Primarni ishodi bili su klinički važna poboljšanja intenziteta boli u vratu i nesposobnost povezane s boli na temelju prilagođenih pitanja.

Sekundarni ishodi bili su očekivani oporavak i odsutnost s posla. Ishodi su mjereni nakon 7, 12, 26 i 52 tjedna.

Rezultati

Prosječna dob sudionika je bila 46 godina. Žene su činile 69% sudionika. Većina sudionika prijavila bolove koji traju dulje od 12 mjeseci, a 77 posto je koristilo lijekove protiv bolova. Prosječan broj posjeta bio je 2,4 za savjet da ostanete aktivni, 5,8 za masažu, 5,0 za tjelovježbu i 5,5 za masažu i tjelovježbu zajedno. Stopa praćenja sudionika, nakon 52 tjedna, bila je najveća za terapiju masažom (94 posto), a najniža kontrolnu skupinu za savjet da ostanu aktivni (79 posto).

Nakon 7. i 12. tjedana praćenja, sudionici u skupinama s masažom i kombiniranom terapijom imali su niži srednji intenzitet boli od sudionika kontrolne skupine. Nesposobnost povezana s boli za kombiniranu terapiju i tjelovježbu bila je manja u usporedbi sa kontrolnom skupinom nakon 12 tjedana.

Nakon 26 tjedana veća je vjerojatnost da će masaža i vježbanje pokazati minimalno klinički važno poboljšanje kod intenziteta boli u usporedbi sa kontrolnom skupinom.

Nakon 52 tjedna nije bilo dosljednih razlika među skupinama u intenzitetu boli ili nesposobnosti povezanoj s boli.

Što se tiče sekundarnih ishoda, učestalost očekivanog oporavka nakon 52 tjedna bila je 20 posto u kontrolnoj skupini. 27% u skupini koja je primala vježbe, 35% u skupini koja je primala masažu i 40% u skupini s kombiniranom terapijom.

Nakon 52 tjedna nije bilo razlike, između skupina, po broju posjeta dodatnim pružateljima usluga.

Međutim, 23% sudionika u kontrolnoj skupini posjetilo je masera tijekom prva tri mjeseca u usporedbi s 12% u skupini za masažu, 14% u skupini za vježbe, odnosno 13% u skupini koja je koristila kombiniranu terapiju. 

Zaključak

Rezultati su pokazali da je masaža kao samostalna terapija ili u kombinaciji s vježbama bila učinkovitija u kratkoročnom terminu za postizanje klinički značajnog poboljšanja intenziteta boli. Također su pokazali da su samo masaža i vježbanje bili učinkovitiji u srednjem roku.

Autori primjećuju da kratkoročno i srednjoročno poboljšanje i dugoročni nedostatak bilo kakve značajne razlike među skupinama nisu nedosljedni. Kod osoba s dugotrajnom boli, samoosjećaj oporavka možda neće biti jednak potpunom rješavanju boli. Moguće je da je osoba naučila nositi se s boli, redefinirala što znači biti zdrav ili dosegla prihvatljivu kvalitetu života kako je definira.

Masaža, tjelovježba ili kombinacija mogu potaknuti ove vrste reframinga na temelju mehanizama izvan neposrednih učinaka manipulacije dubokim tkivom. Osjećaj empatije i brige koju nudi terapija masažom može povećati zadovoljstvo pacijenata. Smanjiti tjeskobu i uznemirenost te olakšati osjećaj samoučinkovitosti.

Imate dodatnih pitanja? Komentirajte članak ili nam se obratite putem kontakt obrasca ili telefona.

Prijavite se na naš newsletter i redovno primajte korisne članke i savjete.

Sviđa Vam se članak? Podijelite ga s prijateljima putem društvenih mreža.

Masaža nakon naporne tjelovježbe rezultira značajnim smanjenjem boli u mišićima. Također povećava performanse mišića i potiče pad kreatin kinaze.

U ukupno 11 studija sudjelovalo je više od 500 osobe te su gornje tvrdnje i službeno dokazane.

Masaža nakon vježbanja naspram uobičajene njege

Svaka, gore navedena, studija uključivala je randomizirano kontrolirano ispitivanje koje je uspoređivalo masažu nakon vježbanja s uobičajenom njegom ili bez intervencije. Ostali kriteriji istraživanja bili su usmjereni na mjere ishoda. Primarna mjera ishoda je bila bol u mišićima, dok je sekundarna mjera uključivala ishode serumske kreatin kinaze i mišićne performanse.

U 3 od 11 studija koristile su se tradicionalne kineske tehnike masaže. U preostalim studijima bile zastupljene zapadnjačke tehnike odnosno tehnike bazirane na švedskoj (klasičnoj) masaži. Regije tijela i mišića koje su se tretirale masažom, varirale su od studije do studije, a trajanje masaže kretao se od 6 do 30 minuta, ovisno o fokusu. Učestalost je također varirala od studije do studije. Tako da je u jednoj studiji istraživanje uključivalo 10-minutnu masažu odmah nakon intenzivne vježbe i ponovo nakon 24 sata, dok je druga primijenila jednu 17-minutnu masažu 48 sati nakon intenzivne tjelovježbe.

Rezultati meta-analize pokazali su značajno smanjenje bolova mišića nakon primjene terapije masažom u usporedbi s bez intervencije. Pokazalo se da je smanjenje bolova u mišićima bilo veće kada se masaža primjenjivala 48 ili 72 sata nakon intenzivne tjelovježbe u usporedbi masaže 24 sata nakon vježbanja. Autori su otkrili najveće smanjenje boli u mišićima kada se masaža primjenjivala 48 sati poslije vježbanja. Istraživanja su još pokazala smanjenje kreatin kinaze nakon primjene terapije masažom u usporedbi bez intervencije.

U slučaju performansi mišića i vršni moment i maksimalna izometrijska sila poboljšani su nakon terapije masažom.

Zaključak

Zaključak meta-analize da je terapija masažom učinkovita za ublažavanje boli u mišićima nakon vježbanja, kao i njeno poticanje boljih performanci mišića.

Imate dodatnih pitanja? Komentirajte članak ili nam se obratite putem kontakt obrasca ili telefona.

Prijavite se na naš newsletter i redovno primajte korisne članke i savjete.

Sviđa Vam se članak? Podijelite ga s prijateljima putem društvenih mreža.

Terapija masažom ima tradiciju staru tisućama godina. I drevne civilizacije koristile su masažu za tretiranje različitih ozljeda, boli, pa ča i u liječenju i prevenciji bolesti. I danas smo svjesni, a i znanstveno je dokazano, mnogih prednosti masaže, osim tog jednog sata mira na kraju tjedna.

No tek nedavno su se počela raditi istraživanja i koristiti masažu kao metodu liječenja, ne samo tjelesnih, već i psihičkih bolesti.

Sve veći problemi mentalnog zdravlja

Svijest o važnosti mentalnog zdravlja u zadnje vrijeme sve više raste. Postajemo sve više svjesni važnosti mentalnog zdravlja, jer i vidimo da, nažalost, mentalne bolesti sve više rastu.

Čak je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procijenila da će depresija biti najraširenija globalna bolest do kraja ovog desetljeća. Više

Zima je oduvijek bila period slabijeg kretanja i kaloričnije prehrane. Kad se samo sjetimo što nas čeka oko Božića i Nove godine, bit će sve jasno. Po ljeti je bolji izbor voća i povrća, više provodima vremena na zraku i u kretanju, tako da je lakše održavati tjelesnu težinu po ljeti. Za sve koji žele održavati liniju i po zimi evo nekoliko uobičajenih mitova o vježbanju, što će pomoći pri učinkovitijem treningu.

1. Od vježbanja smo gladniji

Ovo je jedno od najuobičajenijih krivih shvaćanja. Općenito mišljenje je da ako ste vježbanjem sagorjeli stotine kalorija da će te nakon vježbanja više jesti, jer će te biti gladniji. Ipak istraživanja su pokazala da je ovo samo mit i da vježbanje nema nikakav utjecaj na potrebu za hranom. Tu su iznimka profesionalni sportaši koji treniraju više od 2 sata dnevno, ali pri normalnim i umjerenim naporima ne povećava se glad. Štaviše, istraživanje pokazuje da vježbe često i potiskuju glad. Više