Miofasijalne tehnike za rješavanje glavobolje i migrene

Masaža i općenito ručne tehnike na tijelu kao što je miofascijalne tehnike pomažu kod glavobolje. I instinktivno to potvrđujemo kada trljamo sljepoočnice kako bismo ublažili vlastite glavobolje.

Ali dokazano je i znanstveno, iz brojnih studija koje pokazuju da redovita masaža ili druge manualne tehnike mogu smanjiti ozbiljnost i učestalost mnogih vrsta glavobolja. Postoje više vrsta glavobolja. Od čestih tenzijskih do migrena, sinusnih, pulsirajućih glavobolja i još mnogo toga. Bol u glavi često može biti simptom drugih stanja, kao što su bolest, dehidracija ili alergije.

U ovome članku podijelit ćemo temeljne ciljeve i princip rada kod glavobolja.

Tipovi glavobolje

Prije svega trebamo identificirati tip glavobolje, kako bi znali kako pristupiti. To je vrlo važno jer dok neke tehnike djeluju kod jednih tipova glavobolje, kod drugih mogu prouzročiti i pogoršanje. Unatoč mnogim tipovima glavobolje, postoje dvije glavne razlike. Primarne glavobolje, gdje je sama bol u glavi glavni simptom i sekundarne glavobolje, odnosno one glavobolje koje proizlaze iz drugih stanja, poput dehidracije, ozljeda, problema sa sinusima, izostanak obroka ili neki medicinski problem. Tehnike masaže mogu pomoći kod obje vrste glavobolja.

Iako trajno olakšanje kod sekundarnih glavobolja može doći tek nakon rješavanje problema koji ih uzrokuje. Glavobolja kod dehidracije će prestati tek kad rehidriramo tijelo. Ipak možemo pružiti značajno olakšanje, čak i kada je bol uzrokovana nekim drugim problemom. Kod primarnih vrsta glavobolje, često možemo doći do same srži uzroka glavobolje.

Tri tipa primarnih glavobolja

Kod primarnih glavobolja razlikujemo tri općenita tipa. Tenzijske glavobolje koje nastaju zbog napetosti i naprezanja, migrene i kombinirane, koje imaju elemente tenzijskih i migrenskih glavobolja.

Tenzijske glavobolje obično zahvaćaju obje strane, za razliku od migrena koje su uobičajeno jednostrane. Intenzitet tenzijskih glavobolja obično se ne mijenja prilikom tjelesne aktivnosti, dok kod migrena se i pogoršavaju većom tjelesnom aktivnošću. Kod migrena treba naglasiti da su gotovo uvijek popraćene i nekom „senzorskom“ osjetljivošću. Poput osjetljivosti na zvuk, mučnina, vidne smetnje, što se ipak ne događa kod tenzijskih glavobolja.

Miofascijalni pristupi

Tenzijske glavobolje nisu najteža vrsta, ali su daleko najučestalija. Više od 80% ljudi će u nekom trenutku biti pogođeno ovom vrstom glavobolje. Fascijalni omoti koji okružuju mišiće, kosti, živce i ostale strukture glave i vrata, oko 10 puta su osjetljiviji na bol, nego samo mišićno tkivo. Ti vanjski slojevi glave mogu biti odgovorni za bolove. Posebno su površinski fascijalni slojevi gusti receptorima boli i slobodnim živčanim završecima. Izravno su povezani s površinskim fascijama vrata, leđa i ostatka tijela. Fascija na vrhu glave prenosi mehanički stres s lijeve, desne, prednje i stražnje strane tijela, što znali da ta bol može održavati probleme u drugim dijelovima tijela. Također naprezanje vrata, lica, čeljusti, očiju, kao i stres ili mentalni napor mogu se odraziti kao naprezanje u površinskim slojevima glave i tjemena.

Kod dugotrajnog naprezanja fascija postaje tvrđa, deblja i tvrđa. U utjecajnoj studiji iz 2013., “Ultrasonografija u miofascijalnoj boli u vratu: randomizirano kliničko ispitivanje za dijagnozu i praćenje“, talijanski anatomi Antonio i Carla Stecco pokazali su da deblja ili tvrđa fascija obično bude bolnija, te da se ta debljina i tvrdoća mogu smanjiti praktičnim miofascijalnim tehnikama, što rezultira smanjenjem boli.

Rad na subokcipitalnoj regiji na dnu vrata učinkovit je kod mnogih tenzijskih glavobolja. U ovome dijelu okcipitalni živci inerviraju stražnji dio glave, vijugaju kroz fascijalne omote malih mišića u bazi lubanje.

Živci prate fascijalne ravnine između mišića, tako da rad na membranama i tkivima oko i između mišića postaje čak važniji od rada na samim mišićima. Opet, neke migrene se mogu pogoršati radom na dnu vrata. Stoga je važno razumjeti koju vrstu glavobolje se tretira. Treba biti izuzetno oprezan pri obradi baze vrata ako su također prisutni znakovi migrene.

Uzroci migrene

Migrene pogađaju oko 16 posto svih ljudi. Oko dva do tri puta više žena nego muškaraca.

Smatralo se da su migrene uzrokovane nekontroliranom vazodilatacijom i povećanim dotokom krvi u mozak. Pretpostavljalo se da takvo prelijevanje mozga krvlju rasteže i stišće krvne žile i okolne moždane ovojnice koje su vrlo osjetljive.

Ipak pojavom skeniranja mozga, koji je omogućio znanstvenicima proučavanje protoka krvi u mozgu, otkriveno je da se vazodilatacija događa samo kod manjeg dijela ljudi s migrenskim problemima. Iz toga se zaključilo da to nije primaran uzrok migrene.

Migrena još uvijek nije u potpunosti shvaćena, ali se danas smatra ja je više neurološki problem nego vaskularni. Valovite oluje pulsirajuće električne aktivnosti koje se nazivaju „kortikalna depresija širenja“ šire se kroz mozak. Smatra se da izravno stimuliraju doživljaj boli i uzrokuju senzorne epifenomene koji prate migrene, kao što su poremećaji vida, ekstremna osjetljivost na zvuk ili miris i mučnina.

Iako izgleda da migrene više uključuju mozak i neurološku aktivnost nego fasciju ili druga tkiva, miofascijalni pristupi – kao i druge vrste praktične obrade tijela – često mogu pomoći oboljelima od migrene. Najmanje dvije formalne studije pokazuju smanjenje i učestalost migrena kod onih koji redovito primaju manualne tehnike. To bi moglo biti zbog toga što su glavobolje poznate kao kombinacija tenzijskih i migrenskih glavobolja, gdje su prisutni i tenzijski i migrenski elementi, vrlo česte, a tenzijske glavobolje mogu izazvati migrene.

Migrenama često možemo pomoći radom sa samim mozgom. Korijen trigeminalnog živca, koji je uključen u migrene, ugniježđen je u udubljenje u petroznom dijelu temporalne kosti. Ovo je ista koštana struktura u kojoj se nalazi i ušni kanal, tako da izravna i osjetljiva trakcija na fasciji ušnog kanala može doći do korijena trigeminalnog živca u bazi mozga.

Kada se obratiti liječniku

Manualne tehnike često mogu pomoći u ublažavanju ili sprječavanju glavobolje. Ipak, najbolje je imati na umu da su jake, ponavljajuće ili vrlo iznenadne i jake glavobolje razlog za upućivanje liječniku Takve glavobolje mogu biti znak potencijalno ozbiljnog osnovnog medicinskog stanja.

Moj pristup tenzijskim glavoboljama je povećanje fascijalne diferencijacije i elastičnosti, posebno površinske fascije, temporalis fascije i galea aponeurotica. S druge strane, primijećeno je da migrene reagiraju na rad sa samim živcima.

Imate dodatnih pitanja? Komentirajte članak ili nam se obratite putem kontakt obrasca ili telefona. Prijavite se na naš newsletter i redovno primajte korisne članke i savjete.

Sviđa Vam se članak? Podijelite ga s prijateljima putem društvenih mreža.