Istraživanje: Masaža protiv bolova u vratu
Dali terapija masažom pomaže ublažiti bol u vratu dugoročno ili kratkoročno?
Bolovi i ukočenost u vratu vodeći su uzrok bolovanja radnika diljem svijeta. To rezultira visokim financijskim troškovima za tvrtke i radnike. Zbog izostanka s posla gubi se na produktivnosti, a na bolovanju su i manje naknade plaće.
Kod ovoga problema važnu ulogu igraju i psihosocijalni čimbenici, pa je s time tretiranje ovog problema izazovnije.
Dok su se ranija istraživanja više bavila sa ublažavanjem boli, novija su uključila i ishode usmjerene na pacijenta. Ova studija je uspoređivala učinkovitost tri aktivne terapije. Masažu dubokog tkiva, specifičnih nadziranih vježbi jačanje i istezanja, te kombinacije vježbi s masažom i kontrolnu skupinu koja je dobila savjet da ostanu aktivni.
Metode studije
U studiju je bilo uključeno 619 osoba sa subakutnom ili dugotrajnom boli u vratu. Sudionici su bili u dobi od 18 do 70 godina. Prijavili su se subakutni (trajanje 30-90 dana) ili kronični (trajanje više od 90 dana) nespecifičnu onesposobljavajuću bol u vratu sa ili bez glavobolje. Studiju je radila institucija iz Švedske u Švedskoj.
Studija je isključila osobe s boli intenziteta manjim od “2/10”. Također su isključeni oni s povješću karcinoma, nedavnim operacijama vrata, nedavnom traumom vrata, jakom boli u vratu, teškim kožnim poremećajima, spondilolistezom, prijelomom, prolapsom diska, spinalnom stenozom, artritisom, osteoporozom, korištenjem steroida, zlouporabom lijekova, znakove infekcije, nedostatak pristupa pametnom telefonu s internetskom vezom ili nemogućnost komunikacije na švedskom jeziku.
Sudionici su bili raspoređeni u skupine na masažu (145 osoba), tjelovježbu (160 osoba), kombiniranu terapiju (169 osoba). Kontrolna skupina je dobila savjet da ostanu aktivnu (147 osoba). Vrijeme studije je bilo 6 tjedana, a broj posjeta ograničen na šest za masažu, vježbe, i kombiniranu terapiju, a tri kontrolnu grupu.
Tretmane je izvodilo više profesionalno obučenih i iskusnih terapeuta koji nisu bili dio istraživačkog tima i koji su koristili manualizirani protokol.
Sudionici raspoređeni u kontrolnu skupinu za savjete dobili su edukativnu knjižicu i bili na do tri posjeta terapeutu. Knjižica je uključivala informacije utemeljene na dokazima o bolovima u leđima i vratu. Psihologiji stanja, pogrešnim predodžbama o bolovima u leđima i vratu i važnosti povratka normalnim aktivnostima.
Primarni ishodi bili su klinički važna poboljšanja intenziteta boli u vratu i nesposobnost povezane s boli na temelju prilagođenih pitanja.
Sekundarni ishodi bili su očekivani oporavak i odsutnost s posla. Ishodi su mjereni nakon 7, 12, 26 i 52 tjedna.
Rezultati
Prosječna dob sudionika je bila 46 godina. Žene su činile 69% sudionika. Većina sudionika prijavila bolove koji traju dulje od 12 mjeseci, a 77 posto je koristilo lijekove protiv bolova. Prosječan broj posjeta bio je 2,4 za savjet da ostanete aktivni, 5,8 za masažu, 5,0 za tjelovježbu i 5,5 za masažu i tjelovježbu zajedno. Stopa praćenja sudionika, nakon 52 tjedna, bila je najveća za terapiju masažom (94 posto), a najniža kontrolnu skupinu za savjet da ostanu aktivni (79 posto).
Nakon 7. i 12. tjedana praćenja, sudionici u skupinama s masažom i kombiniranom terapijom imali su niži srednji intenzitet boli od sudionika kontrolne skupine. Nesposobnost povezana s boli za kombiniranu terapiju i tjelovježbu bila je manja u usporedbi sa kontrolnom skupinom nakon 12 tjedana.
Nakon 26 tjedana veća je vjerojatnost da će masaža i vježbanje pokazati minimalno klinički važno poboljšanje kod intenziteta boli u usporedbi sa kontrolnom skupinom.
Nakon 52 tjedna nije bilo dosljednih razlika među skupinama u intenzitetu boli ili nesposobnosti povezanoj s boli.
Što se tiče sekundarnih ishoda, učestalost očekivanog oporavka nakon 52 tjedna bila je 20 posto u kontrolnoj skupini. 27% u skupini koja je primala vježbe, 35% u skupini koja je primala masažu i 40% u skupini s kombiniranom terapijom.
Nakon 52 tjedna nije bilo razlike, između skupina, po broju posjeta dodatnim pružateljima usluga.
Međutim, 23% sudionika u kontrolnoj skupini posjetilo je masera tijekom prva tri mjeseca u usporedbi s 12% u skupini za masažu, 14% u skupini za vježbe, odnosno 13% u skupini koja je koristila kombiniranu terapiju.
Zaključak
Rezultati su pokazali da je masaža kao samostalna terapija ili u kombinaciji s vježbama bila učinkovitija u kratkoročnom terminu za postizanje klinički značajnog poboljšanja intenziteta boli. Također su pokazali da su samo masaža i vježbanje bili učinkovitiji u srednjem roku.
Autori primjećuju da kratkoročno i srednjoročno poboljšanje i dugoročni nedostatak bilo kakve značajne razlike među skupinama nisu nedosljedni. Kod osoba s dugotrajnom boli, samoosjećaj oporavka možda neće biti jednak potpunom rješavanju boli. Moguće je da je osoba naučila nositi se s boli, redefinirala što znači biti zdrav ili dosegla prihvatljivu kvalitetu života kako je definira.
Masaža, tjelovježba ili kombinacija mogu potaknuti ove vrste reframinga na temelju mehanizama izvan neposrednih učinaka manipulacije dubokim tkivom. Osjećaj empatije i brige koju nudi terapija masažom može povećati zadovoljstvo pacijenata. Smanjiti tjeskobu i uznemirenost te olakšati osjećaj samoučinkovitosti.
Imate dodatnih pitanja? Komentirajte članak ili nam se obratite putem kontakt obrasca ili telefona.
Prijavite se na naš newsletter i redovno primajte korisne članke i savjete.
Sviđa Vam se članak? Podijelite ga s prijateljima putem društvenih mreža.